Sektori	Regionalna i teritorijalna saradnja
Poglavlja EU Acquis-a	Ostala pitanja
EU fond	215 511 €
Period implementacije	2011 - 2024
Kategorije	Civilno društvo ;  Akcije protiv klimatskih promjena ;  Digitalizacija ;  Polovi (Pređite mišem da vidite značaj)

Industrija obrade i eksploatacije kamena predstavlja značajan udio u ukupnim ekonomijama Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Većina preduzeća koja se bave eksploatacijom i obradom koncentrirana je u Hercegovini i Dalmaciji, budući da ovi geografski regioni predstavljaju zajedničko geološko područje sličnih geoloških karakteristika, bogatih prirodnim resursima kao što su kamen i voda. Regionalni operativni programi svih županija u Dalmaciji i općinski strateški planovi razvoja u županijama u Hercegovini priliku za ekonomski rast prepoznaju upravo u jačanju sektora eksploatacije i obrade kamena. Tradicija kamene gradnje bilježi pad, naročito od 70ih godina prošlog stoljeća pa naovamo, a smanjena potražnja za iskusnim klesarima u građevini dovela je do smanjenog interesovanja mladih za tradicionalne srednjoškolske nastavne programe u oblasti klesarstva. Shodno tome, tradicionalni programi za klesarstvo su, uslijed nedostatka interesovanja učenika za ovaj smjer, zatvoreni. Umjesto toga, obrada i eksploatacija kamena se, u nastavnim planovima i programima, fokusirala na industrijsku obradu i zadržana je kao dio nastavnog plana i programa samo u građevinskim školama. U posljednje vrijeme, kamen se ponovo koristi kao cjenjeniji materijal u izgradnji objekata, restauraciji ali i tradicionalnoj gradnji novih objekata. Potražnja za kvalificiranim i obrazovanim klesarima je veoma velika i zbog velikih investicija u infrastrukturu, ugradnje potpornih zidova od kamena, te ekspanzije urbanih naselja koja se danas grade sa sve više tradicionalnih elemenata. Projekt “Stone” kroz promociju i razvoj poduzetništva u sektoru obrade i eksploatacije kamena planira doprinijeti razvoju privrede u prekograničnog području Hercegovine i Dalmacij. Kroz pažljivo osmišljene aktivnosti, projekt nastoji popularizirati obradu kamena i tradicionalno klesarstvo kao profitabilnu privrednu djelatnost; osnažiti mreže ekonomske saradnje između poduzetnika u ciljnom području; unaprijediti potencijale za rast i konkurentnost na tržištu; poboljšati kapacitete i pristup obrazovnom sistemu u ciljnim područjima kao osnovu za razvoj kameno-klesarskih vještina radne snage, koja će biti u stanju da odgovori na zahtjeve tržišta.

Kroz formalizirana partnerstva uspostvljena u okviru ovog projekta, napravljena je detaljna analiza sektora i donijete su preporuke za daljnje djelovanje. Ove preporuke obuhvataju modele saradnje između poduzetnika; provedbu novog nastavnog plana i programa za srednje škole koji će odgovoriti na zahtjeve tržišta rada; usaglašavanje i unapređenje zakonodavstva koje regulira eksploataciju kamena i ocjenu primjene mjera zaštite u napuštenim i zatvorenim rudnicima kamena. U okviru projekta pokrenuta je prekogranična saradnja nauspostavljanju stručnog obrazovanja i izradi srednjoškolskog plana i programa za klesarstvo. Izrađen je nastavniplan i program za školu u Posušju, koji je, nakon što ga je usvojilo nadležno ministarstvo Zapadnohercegovačke županije, stavljen u primjeni od školske 2012. godine. Pored toga, srednja škola iz Jablanice je u ovom procesu, zahvaljujući razmjeni iskustava sa nastavnim osobljem iz Pušića iz Hrvatske, s prilagodila i unaprijedila svoj postojeći nastavni plan i program. Adekvatno su opremljene dvije kamenoklesarske škole, koje su sada spremne da učenicima ponude bolje uvjete za praktičan rad uz primjenu novih tehnologija (Pušišća) i da pokrenu potpuno novi nastavni plan i program (škola u Posušju je uvela novi program). Kroz projekt je ostvarena visoka razina saradnje među privrednim akterima. Projekt je pomogao da stekne bolje razumijevanje i odgovorio na njihove potrebe za poslovnom saradnjom i formiranjem klastera, uključujući i prekogranične klastere. Kadrovi u sektori su osposobljenih kroz niz ciljanih radionica i specijaliziranih obuka. Konačno, hrvatske i bosanskohercegovačke kompanije su imale priliku da se predstave na Međunarodnom sajmu, nakon kojeg im je porasla potražnja te su, shodno tome, prepoznale potrebu za produbljivanjem saradnje u cilju dostizanja konkurentnosti na domaćem i međunarodnom tržištu.